Kako je industrijalizacija revolucionirala plesnu dvoranu
Korijeni naših današnjih standardnih plesova leže u epohi radikalnih promjena. S dolaskom industrijalizacije u 19. stoljeću struktura europskog društva se ubrzano mijenjala. Ljude je vuklo u brzo rastuće velegradove, gdje su nastajali novi oblici provođenja slobodnog vremena. Tradicionalni plemićki ples gubio je na važnosti, dok je samouvjereno građanstvo tražilo vlastite oblike izražavanja. Veliki, raskošni plesni saloni otvorili su svoja vrata široj publici. U tom dinamičnom okruženju seoski narodni plesovi miješali su se s visokim zahtjevima gradskih salona. Tko želi razumjeti taj razvoj, gleda na fascinantno stapanje tradicije i moderne, koje je postavilo temelj za svjetsku povijest plesne glazbe koju udansa prati.
Ta promjena postaje posebno jasna na primjeru valcera, koji se razvio od divljeg, često smatranog sablažnjivim okretnog plesa seoskog stanovništva u elegantan društveni ples. No, stvarna prekretnica za standardne plesove, kakve danas poznajemo, trebala se dogoditi tek početkom 20. stoljeća u imperijalnoj Engleskoj. Ondje je čežnja za uređenom estetikom susrela uzbudljive, nove ritmove koji su preko Atlantika zapljusnuli Europu.




